Predavanje BG 01.32-35 - London
Predavanja
po datumu, 1973
Njegova
Božanska Milost
A.C.
Bhaktivedānta Swami Prabhupāda
LONDON - 25. jul 1973. - 44:59 minuta
Pradyumna: Oṁ nāmo bhagavate vāśudevāya. Oṁ nāmo bhagavate vāśudevāya. Oṁ nāmo bhagavate vāśudevāya. (Prabhupāda i bhakte ponavljaju) (vodi pevanje stiha)
kiṁ no
rājyena govinda
kiṁ
bhogair jīvitena vā
yeṣām
arthe kāṅkṣitam no
rājyam
bhogāḥ sukhāni ca
ta ime
'vasthitā yuddhe
prāṇān
tyaktvā dhanāni ca
ācāryāḥ
pitaraḥ putrās
tathā
eva ca pitāmahāḥ
mātulāḥ
śvaśurāḥ pautrāḥ
śyālāḥ
sambandhinas tathā
ētān
na hantum icchāmi
ghnato
'pi madhusūdana
api
trailokya-rājyasya
hetoḥ
kiṁ nu mahī-kṛte
nihatya
dhārtarāṣṭrān naḥ
kā
prītiḥ syāj janārdana
(BG
1.32-35)
kim—śṭa kośi; naḥ—namas; rājyena—kraljevstvo; govinda—o Kṛṣṇa; kim—śṭa; bhogaiḥ—uživanje; jīvitena—življenjem; vā—ili; yeṣām—za koga; arthe—radi; kāṅkṣitam—želja; naḥ—naš; rājyam—kraljevstvo; bhogāḥ—materijalno uživanje; sukhāni—svako dobro; ca—takođe; te—svi oni; ime—ovi; avasthitāḥ—nalaze se; yuddhe—na bojnom polju; prāṇān—živote; tyaktvā—napuštajući; dhanāni—bogatstva; ca—takođe; ācāryāḥ—učitelji; pitaraḥ—očevi; putrāḥ—sinovi; tathā—kao i; eva—zaista; ca—i; pitāmahāḥ—dedovi; mātulāḥ—ujaci; śvaśurāḥ—tastovi; pautrāḥ—unuci; śyālāḥ—šuraci; sambandhinas—rođaci; tathā—takođe; ētān—sve njih; na—nikada; hantum—da ubijem; icchāmi—želim; ghnataḥ—ubijeni; api—čak; madhusūdana—o ubico demona Madhua (Kṛṣṇa); api—čak i ako; trailokya—tri sveta; rājyasya—kraljevstva; hetoḥ—u zamenu; kim—šta reći; nu—samo; mahī-kṛte—radi zemlje; nihatya—ubijanjem; dhārtarāṣṭrān—sinova Dhṛtarāṣṭre; naḥ—našeg; kā—kakvo; prītiḥ—zadovoljstvo; syāt—će biti; janārdana—o održavatelju svih živih bića.
Prevod:
"O
Govinda, kakve nam koristi od kraljevstva, sreće ili čak samog
života kada su svi oni zbog kojih bismo mogli da ih želimo sada
poređani na ovom bojnom polju? O Madhusūdana, kada su učitelji,
očevi, sinovi, dedovi, ujaci, tastovi, unuci, šuraci i svi rođaci
spremni da se odreknu svojih života i imovine i stoje preda mnom,
zašto bih tada želeo da ih ubijem, iako bih ja mogao da preživim?
O održavatelju svih stvorenja, nisam spreman da se borim protiv njih
čak ni u zamenu za tri sveta, a kamoli za ovu zemlju."
Prabhupāda: Arjuna sada razmišlja u smislu svog sopstvenog čulnog uživanja. On se pretvara kao da ne zna kakav je Kṛṣṇin plan. Da. Kṛṣṇin plan je Kṛṣṇa objasnio u Bhagavad-gīti:
yadā
yadā hi dharmasya
glānir
bhavati . . .
abhyutthānam
adharmasya
tad
ātmanam sṛjāmy aham
(BG
4.7)
paritrāṇāya
sādhūnāṁ
vināśāya
ca duṣkṛtām
dharma-saṁsthāpanārthāya
yuge
yuge sambhavāmi
(BG
4.8)
Plan je već svima poznat kako se odvija upravljanje kosmičkim ispoljavanjem. Kosmičko ispoljavanje je tu, ovaj materialni svet. Iako je privremen, on ima svrhu. Svrha je da se živim bićima koja trunu u ovom materialnom svetu pruži prilika da ožive svoju svesnost Kṛṣṇe, ili izvornu svesnost, i da se vrate kući, nazad Bogu. To je plan.
Ova materijalna kosmička manifestacija postoji, bhūtvā bhūtvā pralīyate (BG 8.19). Priroda je takva da je ponekad manifestovana, a ponekad rasformirana, poništena. Sve materijalno, tako funkcioniše. Baš kao i naše telo: stvoreno je određenog datuma i biće poništeno određenog datuma. Slično tome, ovo gigantsko telo, to je takođe telo Vrhovnog Gospodina, virāt telo. Virāt znači gigantsko. Kṛṣṇa će pokazati svoj virāt-rūpa Arjuni.
Dakle, ovo spoljašnje telo, tačno kao što mi imamo ovo spoljašnje telo, imamo i unutrašnje telo. Duša je prekrivena sa dva tela: spoljašnjim i unutrašnjim. Spoljašnje podrazumeva ove grube elemente—zemlju, vodu, vazduh, vatru, nebo. A unutrašnje podrazumeva um, inteligenciju i ego. I oni su takođe materijalni. Unutar ta dva omotača, baš kao što je naše telo pokriveno košuljom i kaputom, slično tome, duša je zatvorena u dve vrste tela. Kada se ovo grubo telo završi, suptilno telo, um, inteligencija i ego, oni ostaju. Duša je prekrivena. Grubo telo je okončano. To se zove smrt. Ali ljudi ne znaju da nema smrti za dušu. Spoljni omotač je završen, unutrašnji omotač je još tu, i unutrašnji omotač će preneti dušu u drugo grubo telo. To se zove transmigacija. Um stvara. Kako oblikujemo našu svest u ovom životu, tako oblikujemo i naš sledeći život. Yānti deva-vratā devān pitṟn yānti pitṛ-vratāḥ (BG 9.25).
Dakle, imamo dve vrste tela, grubo i suptilno, i unutar toga, ja živim, ti živiš, duša. Dehino 'smin yathā dehe kaumāraṁ yauvanaṁ jarā (BG 2.13). Asmin dehe, unutar ovog tela, nalazi se dehī, vlasnik tela. Dakle, ljudi ne razumeju da završetak ovog grubog tela nije zapravo smrt ili poništenje duše. Na hanyate hanyamāne śarīre (BG 2.20). Čak ni poništenje suptilnog tela ne znači smrt duše. Na hanyate hanyamāne śarīre. Postoje dve vrste tela. Dakle, kada je grubo telo uništeno, suptilno telo me nosi u drugo grubo telo, baš kao što vazduh nosi miris određenog mesta. Ako vazduh prolazi preko bašte ruža, nosi miris. Iako ne možemo videti, ali možemo namirisati. Možemo razumeti da je povetarac tako mirisan, što znači da dolazi iz bašte ruža. Slično tome, prljavo mesto, loš miris, vazduh nosi.
Tako suptilno telo nosi mentalnu situaciju duše i stavlja je u određeno telo prema toj mentalnoj situaciji. Yaṁ yaṁ vāpi smaran loke tyajaty ante kalevaram (BG 8.6). U trenutku smrti, mentalna situacija će mi dati šansu za drugo grubo telo. Ako smo stvorili svoj um svestan Kṛṣṇe, onda će mi dati, mentalna situacija će mi dati telo kojim mogu dalje napredovati. To je takođe navedeno u Bhagavad-giti: śucīnāṁ śrīmatāṁ gehe yoga-bhraṣṭo sanjāyate (BG 6.41). yoga-bhraṣṭaḥ. Pretpostavimo da je neko počeo jogu. yoga znači pokušaj povezivanja sa Vrhovnim. To se zove yoga. A viyoga znači bez ikakvog odnosa, ili bez ikakve vezanosti za Vrhovno. Yoga znači plus, a viyoga znači minus. Dakle plus. Plus znači jedan plus jedan jednako dva.
Dakle, kada pokušavamo da se povežemo sa Vrhovnim, onda možemo razumeti da postoji Bog i ja sam takođe tu; imamo intiman odnos. To je objašnjeno u Vedama. Dve ptice sede na istom drvetu. Jedna ptica jede plod, a druga ptica samo svedoči. Ptica koja svedoči je Bog, Kṛṣṇa, a ptica koja jede je živo biće. Dakle, Bog svedoči svim našim aktivnostima i našoj mentalnoj situaciji. Tako on naređuje māyi, spoljašnjoj energiji, prakṛti da "Njemu treba dati telo poput ovog", i materijalna priroda daje živom biću određenu vrstu tela, a oni su brojni - 8.400.000.
Dakle, nema izvesnosti kakvu vrstu tela ću dobiti u sledećem životu. Ali u Bhagavad-giti je objašnjeno da ako ste situirani u režimu dobrote, onda ćete dobiti svoje mesto u višem planetarnom sistemu.
ūrdhvaṁ
gacchanti sattva-sthā
madhye tiṣṭhanti
rājasāḥ
jaghanya-guṇa-vṛtti-sthā
adho gacchanti
tāmasāḥ
(BG 14.18)
Postoje tri kvaliteta, materijalne prirode. Oni deluju. I mi smo pod uticajem bilo kojeg od njih—ili pod uticajem dobrote, ili pod uticajem strasti ili pod uticajem neznanja. Dakle, kada smo pod uticajem neznanja, jaghanya-guṇa-vṛtti, tada naše ponašanje i aktivnosti postaju veoma odvratne, veoma, veoma odvratne. A posebno u ovoj Kali-yugi, navedeno je da ljudi neće imati fiksirano vreme za jelo ili spavanje ili kupanje. Na ovaj način, njihove telesne karakteristike će biti poput duha. To zapravo vidimo. Hipici, oni postaju takvi. Praktično u ovom dobu neće biti mesta čak ni za svakodnevno kupanje. To vidimo posebno u ovoj zemlji. Stan, nema kupatila. Moraju ići napolje.
Dakle, stvari se pogoršavaju veoma, veoma mnogo. Adho gacchanti tāmasāḥ. Stoga ljudska civilizacija znači napredovati ka kvalitetu dobrote. To će mu pomoći za dalji napredak. Ūrdhvaṁ gacchanti sattva-sthāḥ (BG 14.18). Ūrdhvam znači viši planetarni sistem. Ovde se kaže api trailokya-rājyasya hetoḥ. Trailokya. Oṁ bhūr bhuvaḥ svaḥ. Ovo je bhūr-loka. Iznad ovoga, bhuvar-loka, i iznad toga, svar-loka, nebeski planeti. Oṁ bhūr bhuvaḥ svaḥ tat savitur vareṇyam. Ovo je Gāyatrī-mantra.
Dakle, Arjuna govori o trailokya-rājyasya. On utvrđuje da, "Čak i ako dobijem kraljevstvo tri sveta, a kamoli samo ovu zemaljsku planetu, koja je beznačajna, čak i ako dobijem kraljevstvo trailokya—svarga, martya, pātāla, i tako dalje—još uvek, nisam spreman da se borim sa svojim rođacima, a kamoli za ovu zemaljsku planetu." Odlučio je tako. To se zove porodična vezanost. On govori: "Čak ni u zamenu za kraljevstvo tri sveta, nisam spreman da se borim."
api
trailokya-rājyasya
hetoḥ kiṁ nu mahī-kṛte
nihatya
dhārtarāṣṭrān naḥ
kā prītiḥ syāj janārdana
(BG
1.35)
"Šta ću dobiti ubijajući svoju braću od tetke? A zajedno s njima, ima toliko rođaka."
ācāryāḥ
pitaraḥ putrās
tathaiva ca pitāmahāḥ
mātulāḥ
śvaśurāḥ pautrāḥ
śyālāḥ sambandhinas tathā
etān
na hantum icchāmi
(BG
1.33-34)
"Moj dragi Kṛṣṇa, Madhusūdana." On ne oslovljava Kṛṣṇu kao "Kṛṣṇa". On ga oslovljava, "Madhusūdana". On ga podseća da "Ti takođe ubijaš, ali ubijaš Svoje neprijatelje, Madhu." Madhu je bio demon. Madhu-kaiṭabha-bhare hari-murāre. Madhu-kaiṭabha-bhare. Dakle, "Ti si Madhusūdana. Ti si ubica demona Madhu, koji je bio Tvoj neprijatelj. Ti nisi Nanda-sūdana ili Yaśodā-sūdana." To ga podseća, malo kritički, "Ti si sam Madhusūdana. Ti ubijaš samo Svoje neprijatelje. Zašto me navodiš da ubijem svoje rođake?" Ovo je kritika.
Dakle etān na hantum icchāmi. Tako "Ti me možeš navoditi, ali ja neću da ih ubijem." Etān na hantum. Hantum, "Da ubijem, nisam voljan." Onda pitanje može biti, "To je borba. Ako ne ubijaš, ako stojiš mirno, onda će oni tebe ubiti. Jer to je borba. Onda šta ćeš uraditi?" "Da, slažem se." Ghnato 'pi. "Ako me ubiju, slažem se. Ipak, ja ih neću ubiti." Ghnato 'pi. "Čak i ako me ubiju, neću se boriti, neću ih ubiti. Ali ako me ubiju, i to je prihvaćeno; ipak, neću ubiti." Pogledajte koliko odlučnosti. To se zove porodična privlačnost.
Dakle, on priprema teren za učenje Bhagavad-gīte. Mi smo toliko vezani za našu telesnu koncepciju života, i širenje telesne koncepcije života. On razmišlja u smislu telesne koncepcije života. Śyālāḥ bandhuḥ pitaraḥ pitāmahāḥ. Jer neko se desi da bude. Baš kao što ima mnogo hiljada žena. Jedna žena sa kojom imam telesnu vezu, ja uzimam, "Ona je moja žena. Moram joj dati zaštitu." Sve ovo se zasniva na telesnoj vezi. Sve dok nije bilo telesne veze sa tom ženom, nisi mario za nju. Ali čim postoji telesna veza, odmah postoji vezanost. Tayor... tayor mitho hṛdaya-granthim āhuḥ (SB 5.5.8). Generalno, svako ima privlačnost prema ženi. Žena ima privlačnost prema muškarcu. To je opšte. Ali kada su ujedinjeni brakom, privlačnost postaje veoma akutna, hṛdaya-granthim āhuḥ. Hṛdaya-granthi znači veoma čvrst čvor. Hṛdaya-granthim āhuḥ. Dakle, ovo se zove porodična privlačnost. Onda dobijam privlačnost prema svojoj deci, prema svom društvu, prema svom domu.
Tako Arjunin opis ovoga znači telesna koncepcija života. Suština i srž celog ovog odlomka koji je opisao Arjuna, kiṁ no rājyena govinda kiṁ bhogair jīvitena vā (BG 1.32). Svako radi tako naporno da stekne novac. Zašto? Porodična privlačnost. Mi smo bili studenti ekonomije, i postojala je knjiga, Maršalova Ekonomija. Taj gospodin Maršal objašnjava da ekonomski podsticaj počinje od porodične naklonosti. Porodična naklonost. Ukoliko neko nema porodicu, neće pokušavati da zarađuje. Neće pokušavati da zarađuje novac. Biće neodgovoran. Zato je to neophodno. Kada se nekome da neki odgovoran položaj. Znam neku englesku firmu u Indiji; imao sam neku vezu s njom.
Dakle, on je jednostavno pokušavao da sazna: "Da li je čovek koji će raditi za nas porodični čovek?" Jer ako nije porodični čovek, nema privlačnosti. Može odustati od posla u bilo kom trenutku, jer nema porodične privlačnosti. Ovo je psihologija. Zato prema vedskoj civilizaciji, dužnost roditelja je da ožene i udaju sinove i ćerke kako bi imali porodičnu privlačnost, kako bi bili ustanovljeni, kako bi bili organizovani, stvari će teći lepo. Ako nema porodične privlačnosti, nema odgovornosti, onda stvari neće teći lepo. Ovo je osnovni princip.
Dakle, u svakom slučaju, porodična privlačnost je potrebna za regulisan život. Ako nema porodične privlačnosti, nema regulisanog života. Imamo vrlo dobro iskustvo s ovim stvarima. Dakle, porodična privlačnost je potrebna. Nije da je odbačena. Potrebna je za regulisan život. Neregulisan život ne može ostvariti nikakav napredak. Zato se u vedskoj civilizaciji preporučuje gṛhastha-āśrama. Svako treba da bude oženjen i svako treba da živi. Ako je moguće, neka živi kao brahmacārī. Prvo se daje brahmacārī-āśrama, strogost, pod vođstvom duhovnog učitelja. Dakle, ideja je da se ne zaplete. Brahmacārī nema veze sa svetovnim stvarima. On je jednostavno zainteresovan za naređenje duhovnog učitelja. To se zove brahmacārī. Dakle, neko je obučen kao brahmacārī, i dato mu je dovoljno znanja: "Ne zaplići se u ove materijalne stvari. Ne zapliči se. Pokušaj da izbegneš. Ali ako si i dalje nesposoban, tvoj seksualni nagon je veoma jak, u redu, onda idi i oženi se." Ovo je proces.
Pre svega, on je naučen da bude vairāgī, osoba u odvojenosti. Vairāgya. Ceo ovaj pokret svesti Kṛṣṇe može se nazvati vairāgya-vidyā. Sarvabhauma Bhaṭṭācārya, napisao je jedan stih o Caitanyi Mahāprabhuu. Napisao je sto stihova. Od toga, dva ili četiri stiha su dostupna. Kada je sastavio stihove hvaleći Caitanyu Mahāprabhua, i to Mu je pokazano, pošto je to bila samohvala, On je odmah pocepao papir. Ipak, poklonici su sakupili i dobili dva ili četiri stiha. Dakle, jedan od stihova koje je napisao Sarvabhauma Bhaṭṭācārya je, vairāgya-vidyā-nija-bhakti-yogam (CC Madhya 6.254). Ovaj bhakti-yoga je vairāgya-vidyā, kako naučiti ljude da se odvoje od ove materijalne privlačnosti. Ovo je vairāgya-vidyā, znanje o odvojenosti. Na drugom mestu, u Śrīmad-Bhāgavatamu, kaže se:
vāsudeve
bhagavati
bhakti-yogaḥ prayojitaḥ
janayaty āśu
vairāgyaṁ
jñānaṁ ca yad ahaitukam
(SB
1.2.7)
U ljudskom životu, dve stvari su potrebne: jñāna i vairāgya. Jñāna znači da, "Ja nisam ovo telo." Ovo je jñāna. Ne takozvano naučno znanje, više vezanosti za ovo telo. To nije... to je ajñāna. To nije jñāna. Jñāna znači kako dostići status vairāgye. To je jñāna. Jñāna-vairāgya-yuktayā (SB 1.2.12). Dakle, brahmacārī je naučen vairāgya-vidyi, znanju odvojenosti. Vairāgya-vidyā-nija-bhakti-yoga-śikṣārtham ekaḥ puruṣaḥ purāṇaḥ (CC Madhya 6.254).
Sarvabhauma Bhaṭṭācārya kaže "Ovaj Caitanya Mahāprabhu, koji je uzeo sannyāsu, vrlo rano, samo u dobi od dvadeset četiri godine, vrlo mlad čovek, On ima Svoju mladu ženu kod kuće, šesnaest godina staru, i On ima Svoju majku, staru, sedamdeset godina staru. Dakle, On je odustao od svih odgovornosti, i nema drugog muškog člana u porodici da se brine o njima, majci i mladoj ženi. Ipak, On je uzeo sannyāsu. Stoga je On purāṇa-puruṣa, Vrhovna Osoba, ali došao je da nas nauči ovoj vairāgya-vidyi."
Vairāgya-vidyā-nija-bhakti-yoga-śikṣārtham ekaḥ puruṣaḥ purāṇaḥ (CC Madhya 6.254). Puruṣaḥ purāṇaḥ, Kṛṣṇa. Kṛṣṇa je opisan: puruṣaḥ purāṇaḥ. Śāśvataṁ purāṇaḥ. Divyam, ādi-puruṣam. Dakle puruṣaḥ purāṇaḥ. Vairāgya-vidyā-nija-bhakti-yogam: "On je došao da podučava bhakti-yogu, koja je vairāgya-vidyā." Vairāgya-vidyā-nija-bhakti-yoga-śikṣārtham ekaḥ puruṣaḥ purāṇaḥ śrī-kṛṣṇa-caitanya-śarīra-dhārī (CC Madhya 6.254). "Sada je preuzeo telo Śrī Kṛṣṇe Caitanye Mahāprabhua." Tam ahaṁ prapadye: "Odajem svoje poštovanje ovoj osobi. On je došao da nas nauči vairāgya-vidyi."
Dakle vairāgya-vidyā. Ova porodična vezanost, i upravo suprotna stvar je vairāgya-vidyā, kako postati odvojen. Ovo je ceo proces vedske civilizacije. Svako ima ovu vezanost za telo i ekspanziju tela. Dakle vairāgya-vidyā znači biti odvojen. To se zove brahma-jñāna. Brahma-bhūtaḥ prasannātmā na śocati na kāṅkṣati (BG 18.54). To je brahma-jñāna. Čim shvatiš ahaṁ brahmāsmi, "Ja nisam ovo telo; ja sam duhovna duša", to se zove brahma-jñāna. Dok ne stekneš ovo znanje, ti si u neznanju. To neznanje, postoje stepeni. U sattva-guṇi, ili guni vrline, možeš samo teoretski razumeti da, "Ja nisam ovo telo." To je sattva-guṇa. Brahmanski kvaliteti. Śamo damas titikṣā ārjavaṁ jñāna, jñānaṁ vijñānam āstikyaṁ brahma-karma svabhāva-jam (BG 18.42). Kada ti brahma-jānātīti brāhmaṇaḥ. Brāhmaṇa znači onaj ko ima znanje o brahmi. Veda-paṭhād bhaved vipro brahma-jānātīti brāhmaṇaḥ, janmanā jāyate śūdraḥ saṁskārād bhaved dvijaḥ.
Dakle, svako je rođen kao śūdra, ali kultivacijom znanja i kulture, može postati saṁskārāt, reformisan. Stoga, prema vedskom sistemu, postoji deset vrsta saṁskāre, reformatorne metode. Ova upanayana-saṁskāra, ovo je takođe jedna od saṁskāra, sveti konac. Upanayana. Upa znači blizu, a nayana znači dovođenje. Kada duhovni učitelj dovede bliže duhovnoj svesti, osobi se daje upanayana, ili sveti konac. Sveti konac je znak da, "Ovaj čovek je sada pod kontrolom duhovnog učitelja za napredovanje u svesti Kṛṣṇe." Ova ceremonija konca. To se zove upanayana. Slično, postoji reformatorna metoda, brak. Postoji deset vrsta reformatornih obreda. Prvo početak je garbhādhāna. Dakle, ove stvari je nemoguće uvesti sada u ovoj Kali-yugi. Stoga je jedina reformatorna metoda:
harer
nāma harer nāma harer nāmaiva kevalam
kalau nāsty eva nāsty
eva nāsty eva gatir anyathā
(CC
Adi 17.21)
U ovom dobu Kali, ljudi su tako pali, tako degradirani, da nije moguće sistematski uvesti ceo vedski princip. To nije moguće. To nije moguće. To je milost Caitanye Mahāprabhua, milosrđe, da nam je dao milostivo, vairāgya-vidyā-nija-bhakti (CC Madhya 6.254), samo da nas nauči veoma skraćenu metodu. Šta je to? Pevajte Hare Kṛṣṇa. Jednostavno. Jednostavno.
Ceto-darpaṇa-mārjanaṁ bhava-mahā-dāvāgni (CC Antya 20.12). Ti patiš u ovom materijalnom svetu, dāvāgni, sada, šumski požar. Ovaj materijalni svet je šumski požar. Ali oni su takve neznalice, ne mogu da razumeju da "Mi gorimo u razbuktalom požaru ovog materijalnog postojanja. Naš pokušaj treba da bude kako da izađemo iz toga." Ali nema takvog znanja. Baš kao životinja. Životinje pate. One se vode u klanicu. Nema, mislim, snage protesta. One se kolju. Tako smo i mi takođe zaklani zakonima prirode. I mi smo takođe zaklani. Dakle, mi ne znamo kako napredovati. To je klanje.
Dakle ovo se dešava, veoma odvratno stanje ovog doba, mandāḥ sumanda-matayo manda-bhāgyā hy upadrutāḥ (SB 1.1.10). Pre svega, oni su veoma spori, ili loši. Manda znači loš ili spor. Spor znači da je ljudski oblik života namenjen za napredovanje u duhovnom razumevanju. Dakle u ovom dobu svaki čovek je veoma spor. Oni ne znaju da postoji potreba za duhovnim razumevanjem, postoji potreba za napredovanjem u duhovnom životu. Oni su zaboravili. Postali su baš kao životinje. Zato se zovu mandāḥ. Sumanda-matayaḥ. A ako je neko malo zainteresovan, on prihvata nešto lažno što nema značenja. "Ja pripadam ovom 'izmu'; ja pripadam tom 'izmu', tom 'izmu', tom..." "Izam," šta je taj "izam"? dharma, ili "izam," šta je to potrebno? dharmaṁ tu sākṣād bhagavat-praṇītam... (SB 6.3.19). To je jednostavna stvar da dharma znači, religijski kod, znači, naređenje Vrhovne Božanske Osobe. Mi moramo da se pokoravamo. To se zove dharma.
Ali oni nemaju znanje šta je Vrhovna Božanska Osoba, šta je Njegova naredba. One su ovde u Bhagavad-gīti. Vrhovna Božanska Osoba silazi da nas poduči, yadā yadā hi dharmasya glānir bhavati (BG 4.7): "Kada ljudi zaborave svoj regulisani život, Ja silazim." Dakle, On je sišao. On je sišao. On će podučiti Arjunu: "Ti si toliko vezan za porodicu." Onda će podučavati. Od Drugog poglavlja počeće podučavanje. Prajñā-vādāṁś ca bhāṣase. Aśocyān anvaśocas tvaṁ prajñā-vādāṁś ca bhāṣase (BG 2.11). Arjuna je prihvatio Kṛṣṇu: "Ja sam sada zbunjen i ne znam šta da radim. Dakle znam da sam zbunjen. Ja sam kṣatriya. Moja dužnost je da se borim, ali oklevam. Dakle to je veoma zbunjujuća zagonetka. Zato se predajem Tebi." Śiṣyas te 'haṁ śādhi māṁ prapannam (BG 2.7): "Ja postajem Tvoj učenik, ne prijatelj. Sada razgovarajmo kao učitelj i učenik, ne kao prijatelj i prijatelj."
Dakle kada je prihvatio Kṛṣṇu kao učitelja. Kṛṣṇa je uvek učitelj, ali to je jednostavno prihvatanje. Dakle, u tom trenutku Kṛṣṇa će reći, aśocyān anvaśocas tvaṁ prajñā-vādāṁś ca bhāṣase (BG 2.11) da, "Ti žališ za onima koji ne zaslužuju žaljenje..." Gatāsūn agatāsūṁś ca nānu paṇḍitāḥ śocanti. Paṇḍita. "Ti se predstavljaš kao mudrac" On će reći toliko stvari. To je kao paṇḍita, učen. To je veoma lepa stvar. "Kṛṣṇa..." Arjuna govori "Kako mogu ubiti svoje rođake? Tu je moj deda, tu je moj učitelj, tu su moji rođaci." To nije loše. Za svetovne ljude ovo je veoma lepo razmatranje, "Ja neću ubiti svoje rođake."
To je veoma dobro razmatranje. Prajñā-vādāṁś ca bhāṣase. Ali duhovno, to je neznanje, to je glupost. Materijalno, to može biti veoma lepa stvar, on govori veoma lepo. Zato prvi prekor je bio... Kṛṣṇa je zauzeo položaj duhovnog učitelja. Dakle duhovni učitelj ima pravo da ukori učenika. Tako ga je odmah ukorio. Aśocyān anvaśocas tvaṁ prajñā-vādāṁś ca bhāṣase (BG 2.11): "Moj dragi Arjuna, ti govoriš, ti tako jako jadikuješ, a istovremeno govoriš kao veoma učen čovek." Dakle ovo je položaj sveta. Neko govori veoma visoke reči, ali njegovo ponašanje je veoma odvratno.
Dakle, postepeno ćemo doći do te tačke. Dakle, hajde da završimo. Kṛṣṇa. Sada Arjuna obećava... Kṛṣṇa je organizovao ovu borbu da izvrši Svoju svrhu. Paritrāṇāya sādhūnāṁ vināśāya ca duṣkṛtām (BG 4.8). To je bila Njegova svrha. "Duṣkṛtām, svi ovi grešni nitkovi, oni vladaju svetom. Ja želim da ih ubijem."
Zato je ova bitka organizovana tako da svi nitkovi i demoni dođu tamo i budu ubijeni, na jednom mestu. A prava osoba, Mahārāja Yudhiṣṭhira, biće postavljena na presto. To je bio njegov plan. Prava osoba. Kṛṣṇa želi da Njegov predstavnik vlada. Kralj znači predstavnik Boga. (prekid) (kraj)
No comments:
Post a Comment